Naslovna » Izveštaji » Ocene i mišlјenja

Ocene i mišlјenja

20. oktobar 2023.

Ocena Predloga zakona o budžetu Republike Srbije za 2024. godinu

Budžetom za 2024. planira se deficit Republike od 197 mlrd dinara, tj. 2,2% BDP-a. Ovoliki fiskalni deficit (od skoro 1,7 mlrd evra) jeste i dalje previsok za Srbiju, na šta ukazuje i formula iz fiskalnih pravila. Po njoj bi odgovarajući nivo budžetskog deficita Srbije trebalo da bude ispod 1,5% BDP-a. Ipak, budžetom za 2024. napravljeni su određeni pomaci u dobrom smeru. Planirani budžetski deficit u 2024. niži je od onog koji se predviđa u 2023. godini (2,8% BDP-a), a tokom 2024. očekuje se i dalje smanjivanje učešća javnog duga u BDP-u (sa 53,3% na 51,7%). Dakle, iako se u 2024. još uvek neće potpuno dostići najvažniji fiskalni ciljevi, javne finansije postavljaju se na dobru putanju da se oni ostvare u 2025. godini. Iz ugla pojedinačnih fiskalnih politika, budžet za narednu godinu ne donosi velike promene. Do pomenutog, umerenog umanjenja budžetskog deficita u odnosu na 2023. doći će se gotovo po automatizmu, a ne usled novih mera fiskalne politike. Budžetska izdvajanja za EPS i Srbijagas u 2024. znatno će se smanjiti (za EPS se izgleda ne planiraju sredstva), a glavni razlog za to je povećanja finalnih cena gasa i električne energije tokom 2023. i znatno poboljšanje bilansa ovih preduzeća. Takođe, u narednoj godini više se ne planiraju nove isplate jednokratnih i neselektivnih davanja stanovništvu, što je bila uobičajena praksa u nekoliko prethodnih godina (za penzionere, decu i drugo). U najkraćem, budžet za 2024. donosi manja i lako dostižna unapređenja glavnih pokazatelja javnih finansija, ali bez ambicioznijih (i potrebnih) reformskih mera.

Preuzmite dokument

REZIME - Preuzmite dokument

 

6. oktobar 2023.

Mišljenje na Revidiranu Fiskalnu strategiju za 2024. godinu sa projekcijama za 2025. i 2026. godinu

Revidirana Fiskalna strategija predviđa dalje postepeno uravnotežavanje budžeta, ali bez većih (i potrebnih) reformi javnih finansija. Najširi srednjoročni ciljevi Strategije – fiskalni deficit i javni dug – definisani su u dobrom smeru. Predviđeno je postepeno smanjivanje deficita s planiranih 2,8% BDP-a u 2023. na 2,2% BDP-a u 2024, pa na 1,5% BDP-a u 2025. i u 2026. godini. Učešće javnog duga u BDP-u trebalo bi takođe blago da se smanjuje – sa 53,3% (kraj 2023. godine) na 50% (kraj 2026. godine). Vlada jeste bila u prilici da napravi nešto odlučniji (i ekonomski poželjniji) program uravnotežavanja budžeta u srednjem roku, ali se i ovako definisani ciljevi mogu oceniti kao prihvatljivi, jer je najvažnije da se iz godine u godinu smanjuju budžetski deficit i javni dug (u odnosu na BDP). Glavna manjkavost Strategije, međutim, je to što se njena ambicija u najvećoj meri ovde završava. Naime, osim nesporne i Strategijom prepoznate potrebe za daljom fiskalnom stabilizacijom, Srbija ima i brojne druge aspekte javnih politika koji nisu dovoljno dobro uređeni: zaposlenost i zarade u javnom sektoru; socijalna politika; javna i državna preduzeća; odabir i upravljanje javnim investicijama; prekomerno zagađenje životne sredine; prosveta; zdravstvo i drugo. Strategija ove probleme ne prepoznaje na odgovarajući način i ne predviđa konkretne reforme u pomenutim oblastima kojima bi se znatno unapredio kvalitet života građana Srbije.

Preuzmite dokument

REZIME - Preuzmite dokument

 

4. oktobar 2023.

Ocena Predloga zakona o završnom računu budžeta Republike Srbije za 2022. godinu

Zakonom o završnom računu građanima Srbije polaže se finalni, detaljan izveštaj o naplaćenim i potrošenim javnim sredstvima, kao i o zaduživanju države u 2022. godini. Ovaj dokument je razrešio deo nedoumica u vezi s konkretnim fiskalnim politikama iz 2022. godine – ali su neka pitanja i dalje ostala otvorena. Na primer, u Završnom računu sad može da se vidi da je tokom 2022. čak 122 mlrd dinara (preko milijardu evra) preraspodeljeno mimo uobičajene budžetske prakse, tj. korišćenjem tekuće budžetske rezerve. Ono što je, međutim, još uvek ostalo nepoznato jeste to kako je tačno potrošeno preko 500 mln evra od tih sredstava. Naime, odlukama Vlade ovi rashodi klasifikovani su kao poverljivi (iako su gotovo u celosti realizovani van sektora bezbednosti). Ova, kao i najveći deo drugih nedorečenosti Završnog računa ne mogu se tretirati kao izolovani slučajevi. To je zapravo posledica širih i fundamentalnih problema u upravljanju javnim finansijama Srbije čijim otklanjanjem bi se budžetski proces znatno unapredio.

Preuzmite dokument

 

8. septembar 2023.

Ocena Predloga rebalansa budžeta Republike za 2023. godinu

Dobra strana predloženog rebalansa budžeta Republike Srbije za 2023. godinu je to što se osnovni fiskalni tokovi ipak nisu otrgli kontroli. Planirani fiskalni deficit od 2,8% BDP je nesporno visok, ali se taj manjak u budžetu objektivno ipak ne može oceniti kao alarmantan. Međutim, njegova glavna odlika je to što Vlada uvodi nove i snažne rashodne mere, koje se delom finansiraju iz zaduživanja, a delom povećanjem poreskih nameta. Glavne od tih mera su: 1) povećanje subvencija za poljoprivredu, 2) vanredno povećanje penzija, 3) povećanje zarada za zaposlene u obrazovanju i delu zdravstva i 3) jednokratna isplata 10.000 dinara za svako dete do 16 godina starosti. S prihodne strane budžeta, glavna mera je povećanje akciza za 8% na gotovo sve akcizne proizvode. Imajući u vidu najveće ekonomske izazove s kojima se Srbija suočava u 2023. godini, pre svih visoku inflaciju i nizak privredni rast, ocenjujemo da su predložene mere ekonomski upitne i socijalno neopravdane, zbog čega ne predstavljaju adekvatan odgovor fiskalne politike na ove izazove. Jedna od osnovnih zamerki Fiskalnog saveta je to što je propuštena dobra prilika da se fiskalni deficit već ove godine smanji na nivo od ispod 1,5% BDP, što bi u značajnoj meri smanjilo potrebe za zaduživanjem zemlje i uvelo javne finansije Srbije u mirnije vode.

Preuzmite dokument

REZIME - Preuzmite dokument

 

9. jun 2023.

Mišljenje na Nacrt Fiskalne strategije za 2024. godinu sa projekcijama za 2025. i 2026. godinu

Nacrt Fiskalne strategije za 2024. godinu sa projekcijama za 2025. i 2026. godinu dostavljen je Fiskalnom savetu na davanje mišljenja 19.5.2023. godine. Fiskalni savet je, u skladu sa svojim zakonskim obavezama i rokovima, to Mišljenje pripremio i dostavio Vladi i Narodnoj skupštini 31.5.2023. kao što nalaže redovna budžetska procedura. Međutim, u međuvremenu su državni zvaničnici najavili nove, velike i neplanirane promene fiskalne politike o kojima nije bilo reči u strateškom dokumentu Vlade koji je Fiskalni savet razmatrao. Zbog toga, mimo uobičajene prakse, pored Mišljenja na nacrt Fiskalne strategije za period 2024-2026. javnosti dostavljamo na uvid i ocenu nedavno najavljenih mera fiskalne politike u formi napomena uz osnovni izveštaj.

Preuzmite dokument

Preuzmite dokument

Napomene uz Mišljenje na Nacrt Fiskalne strategije za 2024. sa projekcijama za 2025. i 2026. godinu

 

5. decembar 2022.

Ocena Predloga zakona o završnom računu budžeta Republike Srbije za 2021. godinu

Predlog zakona o završnom računu budžeta Republike Srbije za 2021. godinu potvrđuje prethodno poznatu činjenicu da je deficit republičkog budžeta u toj godini iznosio 4,5% BDP-a, ali ovaj dokument donosi i nove informacije u pogledu strukture budžetskih prihoda i rashoda. Ključna razlika je to što je ovaj fiskalni rezultat ostvaren na višem nivou prihoda i rashoda nego što je bilo iskazano u mesečnim izveštajima Ministarstva finansija, a koja potiče od vanbudžetskih prihoda i iz njih finansiranih rashoda koje realizuju pojedini indirektni korisnici (škole, fakulteti i dr.) čija se realizacija ne prati na mesečnom nivou. Završni račun pokazuje da je preko tekuće budžetske rezerve u 2021. potrošeno 22 mlrd dinara (190 mln evra) više nego što je objavljeno u Službenim glasnicima. Prema ocenama Fiskalnog saveta, ti troškovi nisu bili u skladu sa osnovnom namenom tekuće budžetske rezerve. Takođe, najveći deo te potrošnje je po svemu sudeći neopravdano označen kao „poverljiv“ i „strogo poverljiv“, što je poslužilo kao osnov da se izveštaji o tim troškovima ne objave u realnom vremenu. Manjkavost ovog dokumenta je to što obrazloženje odstupanja realizacije u odnosu na budžetski plan nema gotovo nikakvu informacionu niti analitičku vrednost – npr. ogromno probijanje plana na poziciji budžetskih pozajmica nije adekvatno obrađeno, podaci o subvencijama za privlačenje investicija ponovo nisu detaljnije obrazloženi, a nema ni informacija o tome po kom osnovu, kome i u kom iznosu je država plaćala kazne i penale u 2021. godini.

Preuzmite dokument

 

5. decembar 2022.

Ocena Predloga zakona o budžetu Republike Srbije za 2023. godinu

Predlog budžeta za 2023. predviđa relativno visok fiskalni deficit od 264 mlrd dinara ili 3,3% BDP-a. Kad se to uporedi s deficitom od 3,9% BDP-a koji je planiran nedavno usvojenim rebalansom budžeta za 2022, ipak se može oceniti da budžet za 2023. postepeno vodi javne finansije u dobrom smeru. Glavni razlog zbog kog fiskalna unapređenja nisu mogla da budu snažnija je još uvek veliki gubitak javnih preduzeća iz energetskog sektora (EPS i Srbijagas) koji i u 2023. nameće ogroman fiskalni trošak. U budžet je za ovu namenu direktno uključeno oko 1,2 mlrd evra (1,7-1,8% BDP-a) – što znači da je preko pola fiskalnog deficita u 2023. neposredna posledica neuspešnog poslovanja EPS-a i Srbijagasa. To, međutim, nisu čak ni svi troškovi koje poreski obveznici snose zbog ovih preduzeća. Budžetom je takođe omogućeno da država izda do milijardu evra novih garancija na njihovo zaduživanje, što formalno ne ulazi u deficit za 2023. godinu. Međutim, takve garantovane kredite javna preduzeća ranije po pravilu nisu vraćala, pa je i ovo verovatan budući trošak poreskih obveznika. Kad se izuzmu ogromni izdaci za EPS i Srbijagas, budžet je uglavnom u redu. Javni prihodi i javni rashodi (bez energetike) u najvećoj meri su uravnoteženi, zadržava se visok nivo izdvajanja za javne investicije i nastavlja se sa postepenim rasterećenjem doprinosa i poreza na rad. Važna pozitivna novost u budžetu za 2023. je i to što se posle tri godine napokon ukidaju neselektivne isplate novca stanovništvu koje su bile i ekonomski i socijalno pogrešne.

Preuzmite dokument

REZIME - Preuzmite dokument

 

17. novembar 2022.

Mišljenje na Revidiranu Fiskalnu strategiju za 2023. sa projekcijama za 2024. i 2025. godinu

Još od izbijanja zdravstvene krize 2020. na koju se nadovezala i energetska kriza, budžet Srbije beleži vanredno velike deficite. Oni su dobrim delom bili posledica neoortodoksnih rashodnih politika države (velike subvencije privredi, neselektivna davanja stanovništvu, pokrivanje ogromnih gubitaka javnih preduzeća iz energetskog sektora i dr). To, međutim, ne može da traje neograničeno i fiskalna politika mora da se vrati u kolosek, što revidirana Fiskalna strategija u osnovi i predviđa. U planu je, naime, da se fiskalni deficit sa 3,8% BDP-a, koliko je predviđeno da iznosi u 2022, smanji u nekoliko koraka na 1,4% BDP-a u 2025. godini. Ovakva stabilizacija budžeta rezultiraće smanjenjem javnog duga sadašnjih oko 57% BDP-a na 54% BDP-a u 2025. godini. Planirana fiskalna stabilizacija počiva prvenstveno na rešavanju problema javnih preduzeća u energetskom sektoru. Gubici Srbijagasa mogu se rešiti samo izmenom politike cena gasa na domaćem tržištu, što Fiskalna strategija podrazumeva mada nigde eksplicitno ne pominje. Problemi u EPS-u, s druge strane, mogu da se reše samo sveobuhvatnom i temeljnom reformom, a ne parcijalnim merama jer preduzeće više nije u mogućnosti da proizvede dovoljno električne energije za domaće potrebe. Iako plan dostizanja deficita od 1,4% BDP-a do kraja 2025. ocenjujemo kredibilnim, analiza kretanja pojedinačnih prihodnih i rashodnih stavki pokazuje određene nekonzistentnosti koje bi trebalo ispraviti. Reformski deo Strategije i posle njene revizije još uvek ostaje slabiji deo ovog dokumenta, ali ipak donosi jednu važnu novinu – uvođenje novih fiskalnih pravila, koja Fiskalni savet ocenjuje kao načelno dobra i dugoročno održiva.

Preuzmite dokument

REZIME - Preuzmite dokument

 

8. novembar 2022.

Ocena Predloga rebalansa budžeta Republike za 2022. godinu

Predloženi rebalans budžeta Republike donosi neuobičajeno velike promene i na strani javnih prihoda i na strani javnih rashoda, kao i povećanje planiranog deficita sa 3 na skoro 4% BDP-a. Tri su glavna razloga zbog kog se predloženi rebalans toliko razlikuje od inicijalnog budžeta. Prvi je snažno ubrzanje inflacije koje najvećim delom stoji iza povećanja javnih prihoda. Budžet je izrađen s pretpostavkom da će prosečna inflacija u 2022. biti 3,7%, a umesto toga iznosiće skoro 12%. Drugi je unošenje u budžet velikog broja rashodnih politika koje nisu bile prvobitno planirane. Za većinu ovih izdataka to je zapravo sad samo formalnost pošto su već sprovedene ili se sprovode (isplata dva puta po 100 evra za mlade, povećanje pomoći za prvo, drugo i treće dete, turistički vaučeri i drugo). Treća i pojedinačno najveća promena u rebalansu je finansiranje ogromnih gubitaka javnih preduzeća iz energetskog sektora (Srbijagas i EPS). U budžet je direktno uključeno oko 1,3 mlrd evra sredstava za ove namene, a stvarni troškovi države još su veći jer se realizuju i izdavanjem garancija na njihovo zaduživanje. Fiskalni savet kao jedan od najvećih nedostataka predloženog rebalansa izdvaja to što su ovi ogromni i prvobitno neplanirani izdaci za javna energetska preduzeća, smatramo neopravdano, iskazani vrlo netransparentno.

Preuzmite dokument

REZIME - Preuzmite dokument

 

3. jun 2022.

Mišljenje na Nacrt Fiskalne strategije za 2023. sa projekcijama za 2024. i 2025. godinu

Nacrt Fiskalne strategije za 2023. sa projekcijama za 2024. i 2025. izrađen je u specifični okolnostima, zbog čega ima određena objektivna ograničenja. Pre svega, još uvek se ne mogu precizno sagledati svi efekti koji će na ekonomiju i fiskalnu politiku Srbije imati rastuće globalne neizvesnosti usled rata u Ukrajini, uz energetsku krizu i snažan rast cena hrane i drugih primarnih proizvoda. Takođe, Nacrt Strategije napravljen je pre formiranja nove Vlade koja tek treba da dobije mandat da vodi ekonomsku politiku u narednom četvorogodišnjem periodu. Iako svi ovi činioci ograničavaju mogućnosti Strategije da potpuno precizno definiše fiskalnu politiku u srednjem roku, veoma je važno to što priprema ovog dokumenta u 2022. nije odložena (što se najčešće dešavalo u prethodnim krizama). Najbitnija poruka nove Strategije je da se i pored rastućih neizvesnosti ne odustaje od stabilizacije budžeta i umanjenja javnog duga u srednjem roku. Najveći propust Strategije, s druge strane, je to što je podbacila u analizi fiskalnih rizika i problema javnih preduzeća iz sektora energetike (Srbijagas i EPS), a uz to ni plan strukturnih reformi nije dovoljno detaljno predstavljen, kvantifikovan niti povezan sa fiskalnim projekcijama.

Preuzmite dokument

 

26. novembar 2021.

Ocena Predloga zakona o završnom računu budžeta Republike Srbije za 2020. godinu

Završni račun budžeta Republike za 2020. potvrdio je iznos ostvarenog fiskalnog deficita u toj godini, ali doneo je i neka nova saznanja. Naime, fiskalni deficit u 2020. iznosio je 458 mlrd dinara (8,3% BDP-a), što je informacija kojom smo raspolagali i ranije, a nova informacija je to da je ovaj rezultat ostvaren s većim i prihodima i rashodima budžeta nego što se mislilo. To je u osnovi rezultat prihoda i rashoda indirektnih budžetskih korisnika u iznosu od oko 43 mlrd dinara (0,8% BDP-a), o kojima Ministarstvo finansija ne izveštava u okviru redovnog mesečnog izveštavanja. Još jedna važna informacija koju je doneo završni račun za 2020. jeste da je kroz tekuću budžetsku rezervu u toj godini potrošen za 14 mlrd dinara veći iznos nego što je u realnom vremenu bilo objavljeno u Službenim glasnicima, ukupno preko 100 mlrd dinara. Postoje i neke važne oblasti državne potrošnje koje završni račun za 2020. nije dovoljno rasvetlio, a najveći broj manjkavosti ovog dokumenta zapravo se ponavlja iz godine u godinu. Fiskalni savet stoga još jednom u ovom izveštaju ukratko iznosi ključne preporuke za unapređenje njegove informativnosti.

Preuzmite dokument

 

22. novembar 2021.

Ocena Predloga zakona o budžetu Republike Srbije za 2022. godinu

Predlog budžeta za 2022. predviđa nastavak postepenog smanjivanja fiskalnog deficita u odnosu na prethodne godine. Predviđeni fiskalni deficit u 2022. iznosi približno 1,7 mlrd evra (3% BDP-a), što je manje od ostvarenog deficita u 2020. godini (3,8 mlrd evra) i planiranog deficita u 2021. godini (2,6 mlrd evra). Pritom, predviđeni fiskalni deficit u 2022. vodi i ka blagom umanjenju prevelikog učešća javnog duga u BDP-u (planirano je sa 58,2% na kraju 2021. na 56,5% na kraju 2022. godine). Iako deficit od 3% BDP-a u 2022. nesporno predstavlja korak u dobrom smeru, on je još uvek previsok i nije dugoročno održiv pa će morati da se smanjuje u narednim godinama (što predviđa i Fiskalna strategija). Fiskalni savet, međutim, već sad vidi kao dosta izgledno to da bi javni prihodi u 2022. mogli biti primetno veći od planiranih (naročito uzimajući u obzir poslednje ubrzanje inflacije), dok su javni rashodi budžetirani preširoko pa lako mogu da budu manji od plana. Takva kretanja javnih prihoda i rashoda vodila bi ka još poželjnijem, manjem fiskalnom deficitu od 3% BDP-a u 2022. godini. Preporuka Fiskalnog saveta je da se ova potencijalno bolja fiskalna kretanja iskoriste da se fiskalni deficit već u 2022. svede na oko milijardu evra (ispod 2% BDP-a) – umesto da se tokom godine uvode novi, trenutno neplanirani rashodi u budžet (što je bila česta praksa u sličnim situacijama u prethodnim godinama). Javne finansije bi se, dakle, već tokom 2022. mogle uz minimalne napore uvesti u relativno mirne vode i ovu priliku ne bi trebalo propustiti.

Preuzmite dokument

REZIME - Preuzmite dokument

 

2. novembar 2021.

Mišljenje na Revidiranu fiskalnu strategiju za 2022. godinu sa projekcijama za 2023. i 2024. godinu

Revidirana Fiskalna strategija zadržava načelno dobre ciljeve fiskalne politike – postepeno smanjenje deficita i duga države. Glavni kvantitativni ciljevi revidirane Strategije ostali su nepromenjeni u odnosu na njen Nacrt iz maja 2021. godine. Fiskalni deficit trebalo bi prvo da se smanji u 2022. na 3% BDP-a, a zatim da nastavi dodatno da se smanjuje do 1% BDP-a u 2024. godini. Cilj za javni dug ostao je da se njegovo učešće umanji za oko 4,5 p.p. u odnosu na kraj 2021. godine – sa 58,2% BDP-a na 53,8% BDP-a. Fiskalni savet je u svom Mišljenju na nacrt Strategije iz juna 2021. ovakav plan već ocenio kao prihvatljiv i takvu načelnu ocenu zadržavamo i u Mišljenju na revidiranu Fiskalnu strategiju. Propuštena je, međutim, prilika da se povoljniji fiskalni rezultati iz 2021. još bolje iskoriste – što bi vodilo manjem zaduženje države u srednjem roku za preko milijardu evra. Fiskalni savet je u junu mesecu dao preporuke za unapređenje nacrta Fiskalne strategije kako bi se povećao kredibilitet ovog dokumenta, ali deo tih preporuka nije uključen u revidiranu Fiskalnu strategiju, dok neke nisu usvojene na odgovarajući način.

Preuzmite dokument

REZIME - Preuzmite dokument

 

25. oktobar 2021.

Ocena Predloga rebalansa budžeta Republike za 2021. i osnovne preporuke za budžet 2022. godine

Predloženi rebalans budžeta Republike usmeren je ka stabilizaciji javnih finansija zbog čega se, uz određene zamerke, može oceniti povoljno. Od izbijanja zdravstvene krize početkom 2020. javne finansije Srbije bile su prinuđene da se brzo prilagođavaju na novonastalu situaciju i trpe velike vanredne troškove. To je rezultiralo neuobičajeno velikim brojem izmena (rebalansa) budžeta kojima je tokom godine snažno povećavan fiskalni deficit (april i novembar 2020, april 2021. godine). Predloženi, drugi rebalans budžeta za 2021, međutim, razlikuje se od prethodnih kriznih rebalansa jer predviđa znatno smanjenje fiskalnog deficita od oko 900 mln evra (sa 6,7% BDP-a na 4,9% BDP-a). Iako je i fiskalni deficit od 4,9% BDP-a još uvek previsok, on zapravo predstavlja dobru osnovu za potrebnu dalju stabilizaciju javnih finansija u narednim godinama. Najveći deo, tj. skoro 3,5% BDP-a od planiranih 4,9% BDP-a deficita, čine vanredne mere koje nisu trajan budžetski trošak (isplate minimalca privatnim preduzećima, neselektivna pomoć građanima i drugo). To znači da se u narednu godinu prenosi fiskalni deficit koji je niži od 1,5% BDP-a što je dobar temelj za izradu budžeta za 2022. godinu. Fiskalni savet zato uz ocenu Predloga rebalansa preporučuje Vladi da dodatno iskoristi povoljnija fiskalna kretanja iz 2021. i deficit države u 2022. planira na nivou od oko 2% BDP-a – umesto 3% BDP-a koliko je ranije bilo predviđeno Fiskalnom strategijom. Nešto snažnije smanjivanje fiskalnog deficita u 2022. od prvobitnog plana višestruko je dobra mera ekonomske politike.

Preuzmite dokument

REZIME - Preuzmite dokument

 

4. jun 2021.

Mišljenje na Nacrt Fiskalne strategije za 2022. godinu sa projekcijama za 2023. i 2024. godinu

Fiskalna strategija predviđa načelno dobre ciljeve fiskalne politike u srednjem roku. Nakon snažnog povećanja fiskalnog deficita tokom trajanja zdravstvene krize u 2020. i 2021. godini – nacrtom Fiskalne strategije predviđeno je postepeno uravnoteženje javnih finansija u srednjem roku. Planirano je da se fiskalni deficit s oko 7% BDP-a (koliko se planira i 2021. godini), umanji u 2022. na 3% BDP-a, a zatim nastavi da se smanjuje do 1% BDP-a u 2024. godini. Takvo umanjenje deficita preokrenulo bi trenutno rastuću putanju javnog duga, tj. predviđeno je da se javni dug s nivoa od oko 60% BDP-a spusti na oko 55% BDP-a do kraja 2024. godine. Planirano uravnotežavanje budžeta ostvarilo bi se na ekonomski zdrav način bez naglih šokova: kontrolom povećanja penzija i plata u javnom sektoru, smanjenjem subvencija i nekih drugih tekućih rashoda, dok bi se izdvajanja za javne investicije zadržala na veoma visokom nivou od preko 6% BDP-a. Na strani javnih prihoda ne planira se povećanje poreza – naprotiv, ukoliko fiskalna kretanja budu bolja od očekivanja najavljeno je da će se to koristiti za umanjenje poreskog opterećenja privrede. Na kraju, i makroekonomske prognoze iz Strategije ocenjujemo kao korektne u ovom trenutku. Uzimajući sve navedeno u obzir, srednjoročni plan Vlade načelno je prihvatljiv – primedbe Fiskalnog saveta na ciljeve koje Strategija predviđa kao i na način njihovog dostizanja su minimalne. Međutim, glavno pitanje je da li će se ovakav plan dosledno sprovesti. Zbog toga su glavne preporuke Fiskalnog saveta za unapređenje nacrta Strategije usmerene upravo ka povećanju kredibiliteta ovog dokumenta.

Preuzmite dokument

REZIME - Preuzmite dokument

 

20. april 2021.

Ocena Predloga rebalansa budžeta Republike za 2021. godinu

Predloženim rebalansom planira se zaokret u fiskalnoj politici – kroz veoma snažno povećanje budžetskog deficita uz posledičan rast javnog duga. Nakon rekordno velikog deficita države u kriznoj 2020. godini od 8,1% BDP-a (oko 3,7 mlrd evra), budžetom za 2021. bilo je planirano da se javne finansije Srbije uvedu u nešto mirnije vode. Zbog toga je prvobitni budžet za 2021. predviđao da se fiskalni deficit smanji na 3% BDP-a što bi onda (po prognozama Vlade) dovelo do stabilizacija javnog duga u odnosu na BDP. Međutim, svega nekoliko meseci nakon početka tekuće godine – od takve fiskalne politike potpuno se odustalo. Predloženim rebalansom predviđeno je da deficit Republike umesto 2,9% BDP-a (oko 1,5 mlrd evra) iznosi 6,9% BDP-a (oko 3,5 mlrd evra). Povećanje fiskalnog deficita preko dva puta, odnosno za 2 mlrd evra u odnosu na prvobitni plan finansiraće se novim zaduživanjem zemlje, što će onda odložiti i stabilizaciju javnog duga u odnosu na BDP. Naime, s ovako planiranim deficitom javni dug će i tokom 2021. nastaviti da raste u odnosu na BDP – s 58,2% BDP-a na nivo od 61 do 62% BDP-a na kraju godine – što je preterano veliko zaduženje za zemlju poput Srbije.

Preuzmite dokument

REZIME - Preuzmite dokument

 

28. decembar 2020.

Mišljenje na Fiskalnu strategiju za 2021. godinu sa projekcijama za 2022. i 2023. godinu

Fiskalna strategija za 2021. sa projekcijama za 2022. i 2023. predviđa postepeno vraćanje u ravnotežu javnih finansija. Planirano je da se fiskalni deficit sa 8,9% BDP-a iz 2020. smanji za tri godine na 1% BDP-a uz smanjenje javnog duga sa skoro 60% BDP-a na 56% BDP-a. Strategijom se planira i veliko poboljšanje strukture budžeta tako što bi se snažno smanjilo učešće državnih subvencija i plata u javnom sektoru u budžetskim rashodima, a povećalo učešće javnih investicija. Konkretnije, Strategija kaže da će subvencije u 2023. da se nominalno smanje za oko 20% u odnosu na 2021, a da će plate u javnom sektoru u naredne tri godine da rastu manje od 5% godišnje. Po projekcijama iz Strategije budžet ne bi oskudevao ni u poreskim prihodima pošto je prognozirano da će privredni rast u 2021. da iznosi 6%, a u 2022. i 2023. godini 4%. Rast BDP-a pokretale bi investicije privatnog sektora za koje se očekuje da će u naredne tri godine realno da rastu preko 10% godišnje. Glavno pitanje, međutim, je da li će planirana makroekonomska i fiskalna kretanja (koja su gotovo idealna) zaista i da se ostvare. Strategija ne definiše dovoljno dobro konkretne politike kojim bi se to obezbedilo: 1) nisu jasno predstavljene ključne mere Vlade koje bi dovele do očekivanog snažnog rasta privatnih investicija od 10% godišnje i posledično relativno visokog rasta BDP-a; 2) ne zna se kako će se u praksi ograničiti rast plata u javnom sektoru u srednjem roku kad država takvu politiku ne sprovodi ni tokom krize i 3) nije prikazan dovoljno čvrst plan temeljnog restrukturiranja najvažnijih državnih i javnih preduzeća koje je neophodno za projektovano smanjenje subvencija.

Preuzmite dokument

REZIME - Preuzmite dokument

 

28. decembar 2020.

Ocena Predloga zakona o završnom računu budžeta Republike za 2019. godinu

Predloženi završni račun za 2019. praktično je potvrdio prethodne informacije o fiskalnom rezultatu Republike iz mesečnih izveštaja Ministarstva finansija. Prema Predlogu završnog računa budžeta Republike za 2019. godinu, Srbija je prethodnu godinu završila sa suficitom u republičkom budžetu od 13,4 mlrd dinara, što je gotovo identično prethodno poznatom rezultatu iz redovnih izveštaja Ministarstva finansija (suficit od 12,8 mlrd dinara). To je bilo i očekivano, jer podaci za pojedine indirektne budžetske korisnike koji nisu uključeni u mesečno izveštavanje u približno istoj meri opterećuju i prihodnu i rashodnu stranu budžeta. Takođe, ostvareni rezultat bio je za oko 35 mlrd dinara bolji nego što se inicijalno planiralo, a Fiskalni savet je već izveštavao o tome da je to najvećim delom rezultat bolje naplate prihoda republičkog budžeta. Konkretno, 1) povoljniji makroekonomski trendovi nego što se procenjivalo pri izradi budžeta doprineli su boljoj naplati prihoda od akciza, PDV-a i poreza na dohodak; 2) prihodi od poreza na dobit su u startu nešto konzervativnije planirani, pa su naplaćeni u većem iznosu nego što se predviđalo; i 3) došlo je do vanrednog povećanja neporeskih prihoda po različitim osnovama. Kad podvučemo crtu, Fiskalni savet zadržava osnovnu ocenu da su fiskalna kretanja u 2019. bila povoljna, kao i da su javni prihodi i rashodi u prethodnoj godini bili približno uravnoteženi u strukturnom smislu.

Preuzmite dokument

 

1. decembar 2020.

Ocena Predloga zakona o budžetu za 2021. godinu

Predlogom budžeta za 2021. predviđen je deficit Republike od 178,5 mlrd dinara (3% BDP-a) i neznatno veći deficit na nivou opšte države od oko 180,3 mlrd dinara. Ovaj plan, međutim, počiva na optimističnoj pretpostavci da će rast BDP-a u 2021. biti visokih 6% koja lako može da se ne ostvari. U slučaju nižeg privrednog rasta javni prihodi se ne bi realizovali po planu, pa bi deficit mogao biti osetno veći od 3% BDP-a (blizak 4% BDP-a) a učešće javnog duga u BDP-u umesto da se zakoči nastavilo bi da raste (preko 60% BDP-a). Ukoliko se u 2021. nastave i nepovoljne epidemiološke okolnosti, možda će biti neophodan i novi (svakako manji) paket pomoći privredi koji bi dodatno opteretio javne finansije. Zbog toliko mnogo neizvesnosti ocenjujemo da je budžet za 2021. trebalo opreznije da se planira, s deficitom do 2% BDP-a kako je Fiskalni savet i preporučivao Vladi u novembru 2020. godine. To se moglo postići pre svega zamrzavanjem zarada u javnom sektoru (ili njihovom minimalnom indeksacijom), kao i odlaganjem ili odustajanjem od projekata koji u 2021. nisu hitni (veoma veliki troškovi opremanja bezbednosnog sektora, izgradnja aerodroma u Trebinju, subvencije za elektronske fiskalne kase, subvencije taksi prevoznicima, povećana izdvajanja za privlačenje investitora i drugo).

Preuzmite dokument

REZIME - Preuzmite dokument

 

09. novembar 2020.

Ocena Predloga rebalansa budžeta Republike za 2020. i preporuke za fiskalnu politiku u 2021. godini

Rebalansom je predviđen rekordno visok deficit republičkog budžeta od 483 mlrd dinara (8,8% BDP-a) dok je na nivou opšte države planiran deficit od 492 mlrd dinara (8,9% BDP-a). Ovo je ubedljivo najveći fiskalni deficit Srbije od kad se o tome objavljuju podaci i veći je za oko 40% u odnosu do sada najveće ostvarene deficite iz 2012. i 2014. godine. Uz to, komparativna analiza pokazuje da će deficit Srbije u 2020. biti i među najvećim u CIE (gde će u proseku iznositi 7,5% BDP-a). To sve se ne može objasniti samo uticajem pada BDP-a na javne prihode i neposrednim troškom sprovedenih antikriznih mera. Dobar deo deficita u 2020. nastao je zapravo tako što je zdravstvena kriza ogolila probleme koji su duži niz godina gurani pod tepih. Dugogodišnja nedovoljna ulaganja u zdravstvo dovela su do toga da je Srbija u tekućoj krizi morala da izdvoji znato više budžetskih sredstava u odnosu na uporedive zemlje za nabavku neophodne opreme i unapređenje zdravstvene infrastrukture. Ni problemi državnih i javnih preduzeća (Er Srbija, EPS) nisu od juče. Kriza je zapravo bila samo okidač za državnu intervenciju kojom je u 2020. pokriven deo troškova njihovog neuspešnog poslovanja – što bi se verovatno desilo u nekom trenutku i da nije bilo krize. Uz sve to, godina će se završiti i sa neodrživo velikim izdacima za plate zaposlenih u javnom sektoru jer su one u 2020. prekomerno povećane (za oko 10%), a BDP će najverovatnije imati realni pad od oko 1,5%. Zbog svega toga, ogroman fiskalni deficit koji je predviđen predloženim rebalansom otvara i ključno dodatno pitanje – kako će država u narednoj godini staviti pod kontrolu sve ove troškove i ponovo uvesti red u javne finansije?

Preuzmite dokument

REZIME - Preuzmite dokument

 

28. април 2020.

Оцена Владине уредбе о ребалансу буџета за 2020. годину

Ребаланс буџета Републике за 2020. годину усваја се мимо стриктно дефинисане процедуре у Закону о буџетском систему, уредбом Владе од 24. априла 2020. године. Постоји неколико разлога који су условили усвајање ребаланса по убрзаној процедури. Прво, ребаланс омогућава хитно додатно задуживање државе и спровођење мера за помоћ привреди током пандемије – које без ребаланса нису могле да се спроведу, јер нису биле планиране првобитним буџетом. Друго, буџет за 2020. ће се (након стабилизације прилика у земљи) највероватније додатно мењати – и тада ће морати да се поштују све законом предвиђене процедуре. Наиме, у усвојеном ребалансу јесу дате тренутно најбоље могуће економске и фискалне пројекције за 2020, али мало је вероватно да ће се оне у потпуности остварити. Уз све то, у 2020. планирани су парламетнарни избори након којих се по правилу усваја ребаланс (који прати промене у организацији нове Владе). Када све ово буде познато буџет ће морати поново да се мења, овај пут на систематичан начин – а сада усвојени ребаланс оцењујемо као изнуђено, прелазно решење, ком је основни циљ правовремена реализација антикризног пакета мера државе. Као што смо већ истакли приликом оцене пакета антикризних мера, највећа и неповратна грешка предложеног ребаланса јесте предвиђена исплата 100 евра пунолетним грађанима Србије.

Преузмите документ

 

8. april 2020.

Ocena antikriznog programa ekonomskih mera

Cilj Vladinog antikriznog programa ekonomskih mera jeste da pomogne što većem delu privatnog sektora da opstane, tj. da trenutni pad poslovne aktivnosti ne dovede do trajnog i prekomernog gašenja radnih mesta i ogromne štete za građane, privredu, na kraju posledično i za same javne finansije. Za sprovođenje ovih mera planirano je relativno snažno zaduživanje države od preko 3 mlrd evra u kratkom roku, što Fiskalni savet načelno podržava. Međutim, naša analiza pokazuje da uspeh planiranog programa presudno zavisi od sledeća tri činioca: 1) da sve mere iz programa budu ekonomski racionalne; 2) da se na vreme obezbedi njihovo finansiranje i 3) da njihovo sprovođenje bude efikasno i pravovremeno, odnosno bez kašnjenja. Ocenjujemo da je većina planiranih mera opravdana i u skladu s dobrom međunarodnom praksom, osim isplate sto evra punoletnim građanima, za koju smatramo da je ekonomski neefikasna, socijalno nefokusirana i fiskalno neodgovorna.

Preuzmite dokument

REZIME - Preuzmite dokument

 

12. decembar 2019.

Osnovni nalazi iz završnih računa za period 2002-2018 i Ocena Završnog računa budžeta Republike Srbije za 2018. godinu

Nakon tri godine neobjavljivanja i sedamnaest godina neusvajanja završnih računa u Narodnoj skupštini, ovi važni zakoni za period 2002-2018. godine ušli su u skupštinsku proceduru. Time je učinjen značajan korak ka unapređenju sistema za upravljanje javnim finansijama, jer jedino završni računi daju konačne i dovoljno sveobuhvatne informacije o izvršenju budžeta Republike. Tako se ispostavilo da je stvarna potrošnja budžetskih korisnika osetno veća od iznosa koji su bili u budžetskim planovima i izveštajima Ministarstva finansija o tekućem izvršenju budžeta. Naime, završni računi su pokazali da postoji deo rashoda budžetskih korisnika koji nije obihvaćen redovnim izveštavanjem, koji u proseku iznosi oko 570 mln evra godišnje. Takođe, završni računi pokazuju da se oko 850 mln evra goidšnje potroši drugačije od plana izloženog u budžetu i usvojenog u Skupštini. Premda se načelno znalo da se tokom godine budžetske aproprijacije menjaju korišćenjem budžetske rezerve i drugih netransparentnih izvora, ali tek sada je moguće sagledati vrednost i strukturu ovih promena. One nisu u potpunosti ekonomski problematične (npr. oko četvrtine te sume odnosi na povećanje kapitalnih rashoda), ali je ipak reč o prevelikom iznosu da bi bio raspoređen potpuno mimo skupštinske procedure i uvida javnosti kroz koju je prošao zakon o budžetu. Naša analiza je pokazala da predloženi završni računi imaju i neke nedostatke: propuštena je prilika da se prikažu neke važne informacije, kao što su kome su i zašto plaćene ogromne kazne i penali, koja javna preduzeća su uplaćivala deo dobiti u budžet i u kom iznosu, koja preduzeća su korisnici subvencija za strane investitore i dr.

Osnovni nalazi iz završnih računa za period 2002-2018 i Ocena Završnog računa budžeta Republike Srbije za 2018. godinu

 

19. novembar 2019.

Ocena Predloga zakona o budžetu za 2020. godinu i Revidirane Fiskalne strategije za 2020-2022.

Ocenjujemo da je predloženi budžet za 2020. godinu, u zadatim okvirima, relativno dobro planiran. Najveća ekonomska greška koja se odnosi na planiranu budžetsku politiku u 2020. napravljena je pre izrade budžeta za sledeću godinu – rebalansom budžeta za 2019. Tim rebalansom definisano je prekomerno povećanje plata u opštoj državi u proseku od 9,6% (znatno brže od rasta privredne aktivnosti) što je unapred opredelilo veliki deo rashoda u budžetu za 2020. godinu. Preostala budžetska sredstva raspodeljena su uglavnom na dobar način zbog čega Fiskalni savet predloženi budžet za 2020. načelno ocenjuje pozitivno. Ukupni rashodi planirani su približno u visini prihoda, tj. predviđa se odgovarajući, nizak, deficit republičkog budžeta od 20 mlrd dinara (0,3% BDP-a). Projekcije prihoda i rashoda dobre su i konzervativne, pa nema izraženog rizika da se deficit otrgne kontroli. Naprotiv, lako bi moglo da se desi da deficit bude manji od planiranog. Na kraju, budžet predviđa solidno povećanje javnih investicija u infrastrukturu, a u okviru prihoda smanjenje poreskog opterećenja zarada – što su dobre mere koje su, međutim, mogle biti snažnije da je povećanje zarada bilo manje i fiskalno odgovorno, tj. u skladu sa ekonomskim rastom.

Preuzmite dokument

REZIME - Preuzmite dokument

PREZENTACIJA - Preuzmite dokument

 

1. oktobar 2019.

Ocena Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetu za 2019. godinu

Rebalansom budžeta predviđeno je da se do kraja godine potroši sav višak sredstava koji bi se tokom 2019. godine ostvario u republičkom budžetu, koji je ostvaren zahvaljujući boljoj naplati javnih prihoda od očekivane. Povećanjem javnih rashoda za oko 50 mlrd dinara, umesto malog suficita budžet će završiti u deficitu od 0,5% BDP-a – što je prvobitno i bilo planirano za ovu godinu. Analiza Fiskalnog saveta pokazuje da je pod određenim uslovima ova odluka Vlade prihvatljiva. Javni dug Srbije smanjen je na nešto iznad 50% BDP-a i zemlji ne preti više neposredna opasnost od izbijanja krize javnog duga – ali zato privredni rast u 2019. podbacuje. Zbog toga bi bilo u redu da se raspoloživa budžetska sredstva potroše, pre svega, za efikasan podsticaj privrednom rastu. Glavni problem predloženog rebalansa, međutim, je to što samo četvrtina novih sredstava ide na takve mere, tj. na izgradnju infrastrukture (pitanje je da li će se i to potrošiti), a novi rashodi Republike najvećim delom odlaze na neproduktivne namene. Od predviđenih novih mera, ekonomski i fiskalno najneodgovornije je preterano povećanje zarada u opštoj državi koje će u proseku premašiti 9,5% i biti znatno veće od ostvarenog privrednog rasta.

Preuzmite dokument

 

04. jul 2019.

Mišljenje na nacrt Fiskalne strategije za 2020. godinu sa projekcijama za 2021. i 2022. godinu

Kvantitativni ciljevi postavljeni u nacrtu Fiskalne strategije su dobro odabrani i ostvarivi. Nizak srednjoročni fiskalni deficit od 0,5% BDP-a odgovarajući je za Srbiju, jer vodi ka daljem smanjenju učešća javnog duga u BDP-u, što osigurava makroekonomsku stabilnost. Međutim, za potpuno ozdravljenje javnih finansija Srbije i održivo ubrzanje privrednog rasta potrebno je definisati i sprovesti veći broj strukturnih reformi, kojih u Nacrtu nema. Budući da je nacrt Fiskalne strategije prvi put od 2011. pripremljen pre početka izrade budžeta za sledeću godinu, ocenjujemo da je ovo dobar prvi korak ka poštovanju budžetskih procedura koje imaju za cilj da se godišnji budžeti prave u skladu s promišljenim srednjoročnim ciljevima ekonomske politike. Stoga osnovna svrha primedbi i preporuka iznetih u ovom izveštaju jeste da se do oktobra meseca značajno unapredi nova, revidirana verzija Strategije i onda na osnovu nje pripremi budžet za 2020. godinu.

Preuzmite dokument

REZIME - Preuzmite dokument

PREZENTACIJA - Preuzmite dokument

 

18. april 2019.

Ocena Predloga zakona o konverziji stambenih kredita indeksiranih u švajcarskim francima

Fiskalni savet ocenjuje da nije opravdano da se budžetska sredstva koriste za rešavanje problema s kreditima indeksiranim u švajcarskim francima. Prvo, iako Pravno shvatanje Vrhovnog kasacionog suda ni u jednom svom stavu ne podrazumeva uključivanje javnih sredstava za rešavanje problema kredita indeksiranih u švajcarskim francima, predloženi Zakon o konverziji stambenih kredita indeksiranih u švajcarskim francima predviđa znatna izdvajanja iz budžeta, u iznosu od oko 10 mlrd dinara – što smatramo neosnovanim. Drugo, Zakon predstavlja presedan koji nosi fiskalne rizike jer se odnosi samo na grupu dužnika koji još nisu otplatili svoja dugovanja bankama u švajcarskim francima, a ne na sve dužnike.

Preuzmite dokument

 

27. decembar 2018.

Mišljenje na Fiskalnu strategiju za 2019. godinu s projekcijama za 2020. i 2021. godinu

Fiskalna strategija godinama unazad ne ispunjava svoju osnovnu svrhu, tj. da predstavlja kredibilan strateški dokument za upravljanje javnim finansijama Srbije u srednjem roku. Kao krovni okvir za vođenje fiskalne politike u naredne tri godine trebalo bi da sadrži sledeće elemente: 1) da objektivno prepozna najveće ekonomske probleme i potrebe zemlje; 2) jasno definiše ciljeve i strateške smernice fiskalne politike kojima bi se najbolje odgovorilo na te izazove i 3) sve te mere i politike kvantifikuje i uključi u srednjoročne projekcije – ali to ni ovaj put nije slučaj. Dobro je to što se Fiskalnom strategijom planira nizak deficit od 0,5% BDP-a, što je odgovarajuć cilj za Srbiju, jer omogućava smanjenje javnog duga ispod 50% BDP-a od 2020. Međutim, većina drugih ekonomskih i fiskalnih izazova na koje bi Vlada trebalo da odgovori do 2021. godine nije dobro adresirana u Strategiji, a neki veliki problemi čak se i ne pominju.

Preuzmite dokument

REZIME - Preuzmite dokument

 

28. novembar 2018.

Ocena Predloga zakona o budžetu za 2019. godinu

Budžetom za 2019. planirano je da deficit Republike iznosi 23 mlrd dinara, što ujedno predstavlja i najveći deo deficita opšte države koji je planiran na nivou od 29 mlrd dinara (0,5% BDP-a). Predviđeni nizak fiskalni deficit odgovarajući je za Srbiju budući da osigurava postignutu makroekonomsku stabilnost (nisku inflaciju, stabilan kurs dinara i drugo) i u narednoj godini će da dovede do daljeg smanjivanja visokog učešća javnog duga u odnosu na BDP. Druga dobra karakteristika predloženog budžeta je u tome što je on kredibilan, tj. prihodi i rashodi Republike u načelu su realistično planirani i nema izraženog rizika da deficit bude veći od planiranog (što je do pre nekoliko godina bio čest slučaj). Problem s predloženim budžetom za 2019. je to što u njemu nedostaju dalja važna poboljšanja javnih finansija: 1) ne predviđa se dovoljno povećanje izdvajanja za izgradnju infrastrukture (putevi, železnica, zaštita životne sredine); 2) odustalo se od reforme sistema zarada i zaposlenosti u opštoj državi, pa je povećanje plata u različitim sektorima države ponovo određeno paušalno uz štetno produženje zabrane zapošljavanja; i 3) nema poboljšanja u budžetskom procesu i krši se budžetski kalendar prilikom pripreme budžeta.

Preuzmite dokument

REZIME - Preuzmite dokument

PREZENTACIJA - Preuzmite dokument

 

9. oktobar 2018.

Fiskalna i ekonomska kretanja u 2018. i strateške preporuke za budžet 2019. godine

Budžet za 2019. godinu bi trebalo da sistemski uredi javne finansije, poboljša njihovu strukturu i pruži podršku dinamičnijem privrednom rastu. Naime, zahvaljujući merama Vlade i nekim povoljnim spoljnim okolnostima fiskalna konsolidacija je tokom prethodne četiri godine uspešno okončana - od fiskalnog deficita koji je u 2014. iznosio 2,2 mlrd evra došlo se do suficita u 2017. i 2018, a javni dug je smanjen sa preko 70% na ispod 60% BDP-a. Sada, kada je kriza izbegnuta, fiskalna politika u 2019. i narednim godinama mora da odgovori na dva velika i povezana izazova koja su preostala: 1) strukturnu neuređenost javnih finansija i 2) nizak privredni rast. Fiskalni savet je u ovom izveštaju detaljno analizirao trenutne ekonomske i fiskalne trendove, kao i najveće strukturne probleme javnih finansija Srbije. Na osnovu ovih analiza dajemo preporuke Vladi kako da u 2019. i narednim godinama odgovori na pomenute izazove i poboljša fiskalnu politiku.

Preuzmite dokument

REZIME - Preuzmite dokument

PREZENTACIJA - Preuzmite dokument

 

20. septembar 2018.

Ocena Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju

Fiskalni savet negativno ocenjuje predložene zakonske izmene kojima se, pored ukidanja zakona o privremenom smanjenju penzija, ukida i formula za usklađivanje penzija i Vladi daje diskreciona mogućnost da isplaćuje „novčano uvećanje“ uz penziju. Predlog da se ukine formula za usklađivanje penzija bi ugrozila predvidljivost koja karakteriše evropske penzijske sisteme, čime bi se penzijski sistem Srbije degradirao na nivo najnestabilnijih sistema u zemljama Severne Afrike i Bliskog Istoka. Takođe, predlog da se uvede diskreciona mogućnost Vladi da isplaćuje „novčano uvećanje“ uz penziju nije u skladu sa principima penzijskog osiguranja i krši principe odgovorne socijalne politike. Otuda predlažemo da se zakonske izmene povuku kako ne bi došlo do ugrožavanja jednog od ključnih ekonomskih i društvenih sistema u Republici Srbiji.

Preuzmite dokument

 

15. decembar 2017.

Mišlјenje na Fiskalnu strategiju za 2018. godinu sa projekcijama za 2019. i 2020. godinu

Fiskalnom strategijom planira se nizak fiskalni deficit od 0,5% BDP-a u srednjem, ali i dugom roku i posledično postepeno smanjenje javnog duga – što je dobro. Međutim, Fiskalna strategija i pored toga nije dovolјno dobar plan za vođenje javnih finansija u srednjem roku jer: 1) nije prikazan konkretan plan Vlade za izlazak iz privremenih, „kriznih“, mera fiskalne konsolidacije, poput privremenog umanjenja natprosečnih penzija; 2) ne planira se osetnije pobolјšanje strukture javnih prihoda i rashoda u srednjem roku; 3) ne predviđaju se dovolјno čvrste i dobre strukturne reforme, pre svega, državnih i javnih preduzeća; 4) nisu prepoznati ni veliki problemi javnih finansija na lokalnom nivou vlasti.

Preuzmite dokument

REZIME - Preuzmite dokument

PREZENTACIJA - Preuzmite dokument

 

8. decembar 2017.

Ocena Predloga zakona o budžetu za 2018. godinu

Budžetom za 2018. planirano je da deficit Republike iznosi 28 mlrd dinara i to ujedno predstavlјa i najveći deo deficita opšte države koji je planiran na nivou od 32 mlrd dinara. Ocene Fiskalnog saveta koje se odnose na najšire karakteristike budžeta uglavnom su povolјne. Prvo, odabran je dobar fiskalni cilј (veličina deficita). budući da u 2018. omogućava smanjenje učešće još uvek previsokog javnog duga u BDP-u za preko 2 p.p. – sa oko 65% BDP-a na oko 63% BDP-a. Drugo, predloženi budžet je kredibilan, odnosno projekcije prihoda i rashoda su realistične, a moguće je da budžetski deficit u 2018. bude čak i nešto manji od plana. Treće, struktura budžeta menja se načelno u dobrom pravcu – relativno snažno se povećavaju izdvajanja za javne investicije, smanjuje se poresko opterećenje privrede (porez na zarade), rast ukupnih izdvajanja za penzije dobro se usklađuje sa rastom ekonomske snage zemlјe, a izdvajanja za zaposlene u državi nisu se otrgla kontroli, mada bi ekonomski bilo daleko bolјe da je rast ovih izdataka u 2018. bio planiran skromnije. Međutim, predloženi budžet ima i neke slabosti, od kojih je najveća to što zadržava privremene mere fiskalne konsolidacije – umanjenje iznadprosečnih penzija i zabranu zapošlјavanja. Pored toga, ističemo da će budžet Republike imati negativne posledice na lokalne javne finansije, a loše je i to što nagoveštava odustajanje od sprovođenja nekih veoma važnih strukturnih reformi.

Preuzmite dokument

REZIME - Preuzmite dokument

PREZENTACIJA - Preuzmite dokument

 

29. septembar 2017.

Fiskalna kretanja u 2017. godini i preporuke za 2018. godinu

U 2017. godini dostignuti su najvažniji kvantitativni ciljevi fiskalne konsolidacije. Prvi put još od 2005. ostvariće se fiskalni suficit, a javni dug će, nakon deset godina, ponovo imati osetan pad. Ovo uravnoteženje fiskalnih tokova otklonilo je neposrednu opasnost izbijanja krize javnog duga i doprinelo makroekonomskoj stabilizaciji – niskoj inflaciji i umerenom spoljnom deficitu. Međutim, reformski ciljevi fiskalne konsolidacije nisu ni izbliza ostvareni. Ti ciljevi odnose se, pre svega, na poslovanje javnih i državnih preduzeća, kao i na uređenje sistema zarada i zaposlenosti u javnom sektoru, reformu zdravstva i prosvete, unapređenje privrednog ambijenta (vladavina prava, efikasnost administracije i drugo). Nereformisani javni sektor još uvek je ogroman fiskalni rizik, a najsvežije upozorenje na to je veliki budžetski trošak izgubljenih sudskih sporova usled neodgovornog poslovanja državnih preduzeća u restrukturiranju. Takođe, struktura budžeta i dalje je veoma loša – Srbija je negativni rekorder u Centralnoj i Istočnoj Evropi (CIE) po niskim izdvajanjima za javne investicije, pa je kvalitet domaće infrastrukture izuzetno loš. Nereformisani javni sektor i niske javne investicije su među glavnim razlozima zbog kojih Srbija sistematski zaostaje po privrednom rastu u odnosu na druge zemlje CIE. Samo u prethodne tri i po godine rast BDP-a Srbije zaostao je za drugim zemljama regiona za oko 10 p.p. (kumulativno). Povoljna tekuća fiskalna kretanja u 2017, međutim, stvaraju uslove da se to promeni otpočinjanjem trajnog uređenja javnih finansija Srbije, što je retka prilika koju ne bi trebalo propustiti.

Preuzmite dokument

REZIME - Preuzmite dokument

PREZENTACIJA - Preuzmite dokument

 

9. decembar2016.

Ocene Predloga zakona o budžetu za 2017. i Fiskalne strategije za period 2017-2019

Budžet Republike za 2017. donosi pobolјšanja javnim finansijama Srbije: relativno nizak deficit od 69 mlrd dinara (1,6% BDP-a) dovešće do blagog umanjenja javnog duga, plan budžetskih prihoda i rashoda je uglavnom kredibilan, a sadrži i rashode za velike infrastrukturne projekte koji su do sad formalno bili van budžeta. Međutim, i pored ovih pobolјšanja javne finansije još uvek nisu u dobrom stanju. Javni dug od 73-74% BDP-a izuzetno je visok i opasan; neuspešna javna i državna preduzeća predstavlјaju ogroman budžetski trošak, ali i budući budžetski rizik; a postoje i brojni drugi strukturni problemi javnih finansija koji se ogledaju u prevelikim tekućim rashodima i malim javnim investicijama, nepotpunoj transparentnosti budžeta, učestalom preuzimanju neplaniranih rashoda, neodrživoj poziciji velikog broja lokalnih samouprava i dr. Iako srednjoročni plan Vlade predočen u Fiskalnoj strategiji u načelu predviđa dodatno umanjenje deficita (na 1% BDP-a u 2019), nedostaju sve neophodne reformske mere koje bi osigurale ostvarenje postavlјenih cilјeva u srednjem i dugom roku. Nisu predviđeni gotovo izvesni novi budžetski troškovi za nereformisani javni sektor (pre svega državnih preduzeća), ne planira se izlazna strategija za privremene mere štednje (umanjenje plata i penzija), niti je predstavlјen kredibilan plan za sprovođenje neophodnih reformi.

Preuzmite dokument

REZIME - Preuzmite dokument

PREZENTACIJA - Preuzmite dokument

 

22. avgust 2016.

Ocena izmena zakona o lokalnoj samoupravi

Fiskalni savet pozitivno ocenjuje što će predložene izmene Zakona o finansiranju lokalne samouprave vratiti 4,8 mlrd dinara sa lokalnog na centralni nivo vlasti i na taj način u najvećoj meri otkloniti vertikalnu fiskalnu neravnotežu koja je nastala izmenama Zakona 2011. godine. Negativno ocenjujemo što predložene izmene ne rešavaju izražene horizontalne neravnoteže između pojedinačnih lokalnih samouprava oličene u neobjektivnom, nepredvidivom i netransparentnom sistemu Republičkih transfera ka lokalnim budžetima.

Preuzmite dokument

 

20. jun 2016.

Fiskalna kretanja u 2016. godini, konsolidacija i reforme 2016-2020

Fiskalna kretanja u prethodnih godinu i po, od kada traje fiskalna konsolidacija, ocenjujemo kao zadovolјavajuća, jer je deficit države trajno smanjen za preko milijardu evra (preko 3 p.p. BDP-a). Takođe, privredna aktivnost je u 2015. započela oporavak, koji tokom 2016. postepeno se ubrzava – što dodatno pobolјšava zdravlјe javnih finansija. Međutim, javne finansije Srbije daleko su od dobrog stanja i put do njihovog potpunog ozdravlјenja biće veoma dug. Najveći fiskalni problem Srbije je previsoki javni dug, koji će na kraju 2016. godine iznositi oko 26 mlrd evra (gotovo 78% BDP-a). Za trajno ozdravlјenje javnih finansija, javni dug bi morao da se spusti znatno ispod 60% BDP-a. Da bi se to postiglo, Fiskalni savet predlaže da osnovni srednjoročni cilј Vlade bude obaranje fiskalnog deficita na nivo od 0,5% BDP-a do 2019. godine. Međutim, da bi ovaj cilј bio dostižan neophodno je znatno ubrzati i dovršiti započete strukturne reforme – reforme javnih i završetak privatizacije državnih preduzeća, kao i stvaranje moćne Poreske uprave. Štaviše, ocenjujemo da je odlučno rešavanje problema/sudbine državnih preduzeća prioritetan zadatak nove Vlade u narednih šest meseci do godinu dana, jer bi njihovo loše poslovanje moglo da uruši javne finansije i potpuno poništi dobre rezultate fiskalne konsolidacije u prethodnih godinu i po.

Preuzmite dokument

REZIME - Preuzmite dokument

PREZENTACIJA - Preuzmite dokument

 

2. mart 2016.

Ocena Fiskalne strategije za 2016. godinu i problemi u sprovođenju strukturnih reformi

Da bi predupredila izbijanje krize javnog duga, Vlada je pred sobom imala tri glavna zadatka: 1) umanjenje ogromnog fiskalnog deficita, 2) reformisanje neuspešnih javnih preduzeća i 3) rešavanje sudbine preduzeća u privatizaciji. Sumirajući ostvareno do ovog trenutka ocenjujemo da je uspeh bio, u najbolјem slučaju, polovičan. Najdalјe se odmaklo u umanjenju fiskalnog deficita i to pre svega zahvalјujući neophodnom i neizbežnom smanjenju penzija i plata u javnom sektoru. Deficit više nije ogroman, smanjen je sa 6,6% BDP-a iz 2014. na 3,7% BDP-a u 2015, ali je još uvek neodrživ jer ne zaustavlјa rastući javni dug i nije moguće da se značajno umanji bez novih teških i nepopularnih mera. Na prvi pogled rešavanje sudbine preduzeća u privatizaciji deluje impresivno – posmatrano po broju preduzeća, status većine je tokom 2015. rešen. Međutim, to su uglavnom bila preduzeća sa manjim brojem zaposlenih, i oko dve trećine zaposlenih ostalo je u preduzećima s nerešenim statusom, tako da i tu najveći izazovi tek predstoje. U reformi javnih preduzeća napravlјen je najmanji pomak. Značajnije se odmaklo jedino u Železnicama, međutim i njihovo reformisanje usporeno je čim se došlo do prvih bolnih mera (otpuštanje prekobrojnih). U reformisanju preostala dva javna preduzeća koja imaju najveće probleme u poslovanju, EPS-a i Srbijagasa, nije bilo pomaka i s pravom se može postaviti pitanje da li država uopšte ima dovolјnu kontrolu nad njihovim poslovanjem. Uzimajući sve u obzir, opasnost od izbijanja krize javnog duga jeste privremeno odložena, ali ne i izbegnuta, pa će fiskalna konsolidacija i dalјe reforme javnog sektora morati da ostanu prioritet.

Preuzmite dokument

REZIME - Preuzmite dokument

PREZENTACIJA - Preuzmite dokument

 

21. decembar 2015.

Ocene i komentari Nacrta zakona o finansiranju lokalne samouprave

Fiskalni savet u potpunosti podržava reformski pravac u Nacrtu zakona o finansiranju lokalne samouprave kojim se otklanjaju sistemski nedostaci nastali izmenama Zakona iz juna 2011. godine. Predloženo smanjenje učešća lokalnih samouprava u porezu na zarade i povećanje transfernih sredstava iz budžeta Republike je u skladu sa dobrom fiskalnom praksom i doprineće objektivnom i predvidivom okviru za finansiranje lokalnih samouprava.

Preuzmite dokument

 

8. decembar 2015.

Ocena Predloga zakona o budžetu Republike Srbije za 2016. godinu

Budžet za 2016. jeste u načelu izrađen u skladu s trogodišnjim planom za obuzdavanje rasta javnog duga, ali bez dovolјno čvrstih mera koje bi garantovale da će se cilјevi za ovu godinu sa sigurnošću ostvariti. Prvobitni plan za 2016. i 2017. godinu podrazumevao je da se neophodne uštede u ovim godinama prvenstveno ostvare po osnovu dve relativno snažne mere: 1) zamrzavanja plata i penzija i 2) smanjenja broja zaposlenih u opštoj državi. Međutim, od prve mere delimično se odustalo već u 2016. Godini (odmrzavanjem penzija i plata u najvećem delu javnog sektora), dok je druga mera od početka postavlјena preterano ambiciozno i neće dati sve planirane uštede. Zbog toga se u budžetu za 2016. pribeglo nekim drugim, ad hoc, merama koje nisu optimalne i/ili nisu dovolјno dobro pripremlјene – poput povećanja akciza na naftne derivate i umanjenja subvencija za polјoprivedu. Uz sve to, mogućnost neplaniranih fiskalnih troškova javnih i državnih preduzeća još uvek postoji, kao i troškova drugih, potencijalno opasnih, problema koji nisu stavlјeni pod punu kontrolu i kojima država još uvek ne ide u susret. Fiskalni savet stoga ocenjuje da budžetski plan za 2016. godinu formalno zadovolјava zahteve za trajno fiskalno prilagođavanje u toj godini, ali da postoje velike neizvesnosti da li će se takav plan zaista ostvariti i da li će se tokom godine pojaviti neki vanredni trošak koji je budžet verovatno mogao već sada da predvidi, ako ne i da ih predupredi.  

Preuzmite dokument

REZIME - Preuzmite dokument

PREZENTACIJA - Preuzmite dokument

 

17. jun 2015.

Fiskalna konsolidacija u 2015. i osnovni reformski izazovi

Prvi korak fiskalne konsolidacije koji počiva na smanjenju plata i penzija doveo je do planiranog umanjenja deficita države u 2015. godini. Uz to, došlo je do jačanja poreske discipline, pa će javni prihodi i deficit u 2015. biti nešto bolјi od plana. Međutim, klјučni problemi javnih finansija koji se odnose na javna i državna preduzeća, javnu upravu (zdravstvo, prosveta, lokalna samouprava i dr.) još uvek nisu stavlјeni pod kontrolu. Zato ovaj izveštaj Fiskalnog saveta, pored analize tekućih fiskalnih kretanja, obuhvata i analizu sprovođenja klјučnih reformi javnog sektora.

Preuzmite dokument

REZIME - Preuzmite dokument

PREZENTACIJA - Preuzmite dokument

 

11. februar 2015.

Mišlјenje na nacrt fiskalne strategije za 2015. godinu sa projekcijama za 2016. i 2017. godinu

Program predstavlјen u Fiskalnoj strategiji može da dovede do ozdravlјenja javnih finansija. Stabilizacija javnog duga međutim nije moguća pre 2018. godine i to samo uz donošenje mera kojima bi se obezbedile dodatne uštede od 1 p.p. BDP-a u toj godini. Klјučne mere fiskalne konsolidacije su rizične – reforma javnih i državnih preduzeća i racionalizacija zaposlenosti u javnom sektoru još uvek nedovolјno dobro pripremlјene.

Preuzmite dokument

REZIME - Preuzmite dokument

PREZENTACIJA - Preuzmite dokument

 

POGLEDAJTE ARHIVU

Ocene i mišlјenja iz 2014. godine

Ocene i mišlјenja iz 2013. godine

Ocene i mišlјenja iz 2012. godine

Ocene i mišlјenja iz 2011. godine

 Vrh strane
 Ocene i mišlјenja  Mesečni izveštaji  Istraživački radovi  Analize,stavovi i predlozi  Informacije od javnog značaja  Zaštita podataka o ličnosti